Pitanje je o početku, to nije neka stvar, Ideja je poput Platonove, kao i Dekartova urođena ideja o Božanskom koje je veza između misleće i protežne supstancije. Tu se nazire i hrišćanski Lik (Ličnost, Logos) koji je prije onog što se dvoji, prije ovog svijeta u kojem se po Platonu broji od dva.
Ontološko je prvenstvo pitanja o Bitku naspram pitanja o samom Biću, jer Bitak je uslov Bića. Pitanje Bitka mora se razmotriti prije kategorija, inače takva ontologija bi bila slijepa. Sljeđenje je tzv. ,,časne tradicije” i neprozirnost problema. Ovo naše je bliži put propitivanja od naučnog metoda jer Tu-Bitak nije naprosto među Bićima. Zato, i ontičko, kao i egzistencijalno je prvenstvo pitanja o Bitku. Sam Bitak prema kojem se Tu-Bitak odnosi zove se egzistencija. Mi gledamo u Tu-Bitak je ne bismo smjeli gledati u nešto ,,realno-što”. Tu-Bitak razumije sebe uvijek iz svoje egzistencije, jedne mogućnosti sama sebe biti ili ne biti samo ono. Pitanje egzistencije je ontička stvar Tu-Bitka. Zato se i ide u egzistencijalnu analitiku Tu-Bitka. Transcendencija je karakter Bitka koji je izvan svake realno-rodne određenosti. Tu-Bitak se uzima da bi se izbjeglo loše subjektiviranje svekolikih Bića. Bitak je u prvenstvu, ali Tu-Bitak je taj koji postavlja horizont pitanja unutar kojeg se smješta i Biće. Tu-Bitak se odnosi iz Svijeta prema vlastitom Bitku. Tu-Bitak je sebi ontički najbliže, ontološki najdalje, a predontološki ipak nije tuđ. Smisao Bitka Bića kojeg nazivamo Tu-Bitak jeste vremenitost. Vrijeme je odavno ontološki i ontički kriterij naivnog razlikovanja različitih regiona Bića. Vremensko je uvijek naspram nadvremenskog i taj se jaz nastoji prevladati, gdje je vremensko kriterij razlučivanja regiona Bitka. Centralna problematika ontologije je u vremenskoj problematici, i ova temporalnost suštinski je sadržana i u samom Bitku, jer Bitak je shvatljiv uvijek samo uzimajući u obzir vrijeme. Bitak nalazi svoj smisao u vremenitosti putem Tu-Bitka. Tu-Bitak je uvijek u svom vlastitom Bitku, ma šta on bio, Tu-Bitak koji kasni je prošlost Bitka pa se Bitak svaki put događa iz svoje budućnosti. Prošlost njegove ,,generacije” (Tu-Bitka) je uvijek ispred njega .
Moguće je latiti se i ove tradicije, kaže Hajdeger, čuvati je i izričito slijediti. Takva istorija izostaje no, to nije dokaz protiv povijesnosti Tu-Bitka. Antička ontologija je prolazila kroz raznorazna iskrivljavanja kao razumjevanje Tu-Bitka i Bitka samog ,,iz svijeta”. To je sad tek puka građa koju valja ponovo obraditi. Tu je potrebna destrukcija koja nije puko potkopavanje prošlog već je sagledavanje kroz ,,danas”. I koliko se temporalnost u antičkoj ontologiji uzimala za obzir? Te su oblasti bile skrivene i mračne i za Kanta, više skriveno nego što je problem. I zašto se Dekart tek izvjesnošću kogita oslobodio pitanja o Bitku? Bio je, kaže Hajdeger, i suviše vezan za skolastiku. Tu-Bitak je Bitak čovjeka i od tog se mora krenuti. Dijalektika s Platonom postaje prava neprilika filosofije, Aristotel ju je dokinuo. S hermeneutikom će se pitanje ponovo ozbiljiti. Grci nemaju razumjevanje fundamentalne ontološke funkcije vremena, a samo vrijeme se uzima kao Biće (koje na neki način samo za sebe ili za drugog postoji) među drugim Bićima. Strukturu vremena postaviće tek Aristotel, a istu slijedi i Kant, reći će Hajdeger.
Mi idemo ka razumljivosti po-sebi i otud Husserlovo ,,k samim stvarima”. Otud i fenomenologija, od pojmova ,,fenomenon i Logos”, pojam još od Volfove metafizičke škole. Grčki fenomenon znači pokazivati se, iznjeti se na vidjelo, ešto što je očito, nešto pokazujuće-se-samo-po-sebi, kao ukupnost onog što je objelodanjeno. Biće se pokazuje kao ono što samo po-sebi jeste, ali i ono što samo po-sebi nije, zbog ovog drugog imamo ,,fenomenon” kao izgledanje ili poput, a da nije. Logos primarno ne znači sud, znači i govor, um, itd. Ontologija je moguća samo kao fenomenologija, gdje je Bitak Biće sebe-pokazujuće. Protiv pojam fenomenu jeste ,,zakritost” (skrivenost). No, ima i zakritost kao iskrivljavanje koje je veoma opasno, reći će Hajdeger. Fenomenologija Tu-Bitka je hermeneutika u izvornom značenju riječi. Bitak i struktura Bitka su iznad svakog Bića, a Bitak je transcendens uopšte. Fenomenologija se uzima tek kao mogućnost. Pitanje o smislu Bitka je najuniverzalnije i najpraznije ujedno pitanje, ali u njemu je njegova vlastita mogućnost.
Letindor (www.letindor.blogspot.com)
No comments:
Post a Comment